Maslačak kao hrana i lek – prirodna moć biljke

Maslačak – koristi se svaki deo biljke

Maslačak (Taraxacum officinale), u narodu poznat i kao popina pogačica, radic, mlekac, smetanka ili mlečnjak, jedna je od najrasprostranjenijih samoniklih biljaka na našim prostorima. Iako ga mnogi smatraju običnim korovom, maslačak je zapravo prava riznica hranljivih i lekovitih svojstava. Posebno je cenjen jer se koristi u celosti – od mladih listova, preko cvetova, pa sve do korena.

Raste gotovo svuda – na livadama, travnjacima, u vrtovima, pored puteva i u planinskim predelima. Zanimljivo je da njegov izgled može varirati u zavisnosti od staništa i klimatskih uslova, ali njegova hranljiva vrednost ostaje izuzetno visoka.


Maslačak kao prolećna divlja salata

Maslačak je najpoznatija prolećna divlja salata. Mladi listovi beru se od marta do maja, pre cvetanja, kada su najmekši i najmanje gorki. Upravo tada sadrže najviše hranljivih materija.

U mladim listovima nalazi se:

  • vitamin C (18–60 mg%)
  • karotin
  • gvožđe
  • kalijum
  • belančevine
  • ugljeni hidrati

Posebno je značajno to što maslačak sadrži više gvožđa nego špinat, što ga čini odličnim izborom za osobe koje pate od anemije ili žele da ojačaju organizam nakon zime.

Najčešće se priprema kao sveža salata, začinjena limunovim sokom, sirćetom, maslinovim uljem i belim lukom. Može se kombinovati sa matovilcem, mladim lukom, kiselicom ili drugim samoniklim biljkama.


Mladi listovi maslačka za prolećnu salatu

Kako smanjiti gorčinu maslačka

Stariji listovi postaju izraženije gorki. Međutim, gorčina se može ublažiti:

  • potapanjem listova u hladnu vodu nekoliko sati
  • kratkim blanširanjem
  • mešanjem sa drugim povrćem

U narodnoj kuhinji maslačak se koristi i za pripremu variva. Nakon kratkog kuvanja i promene vode, dobija se hranljivo i ukusno jelo koje se može kombinovati sa krompirom, pirinčem ili drugim povrćem.


Koren maslačka – prirodni saveznik zdravlja

Koren maslačka je izuzetno vredan deo biljke. Sadrži do 40% inulina – prirodnog polisaharida koji pomaže regulaciju nivoa šećera u krvi i povoljno utiče na crevnu floru.

Bere se u rano proleće ili jesen. Može se:

  • kuvati
  • sušiti
  • peći i mleti kao zamena za kafu

Napitak od prženog korena maslačka ima prijatan, blago gorak ukus i ne sadrži kofein, pa je odlična alternativa tradicionalnoj kafi.


Cvetovi i pupoljci u ishrani

Maslačak nije cenjen samo zbog listova i korena. Mladi pupoljci mogu se kiseliti u sirćetu i koristiti kao zamena za kapare. Cvetovi se koriste za pripremu:

  • sirupa poznatog kao „maslačkov med“
  • domaćeg vina
  • čajeva

Sirup od maslačka tradicionalno se koristi kod kašlja i prehlade, ali i kao prirodni zaslađivač.

Cvetovi i pupoljci maslačka za sirup i kiseljenje u sirćetu

Lekovita svojstva maslačka

Maslačak je poznat kao prirodni diuretik. Podstiče izlučivanje mokraće, pomaže detoksikaciju organizma i rad jetre. Redovna konzumacija može doprineti:

  • boljoj probavi
  • smanjenju nadutosti
  • regulaciji holesterola
  • čišćenju organizma nakon zime

U narodnoj medicini koristi se i za jačanje organizma, podsticanje apetita i oporavak nakon bolesti.


Zašto je maslačak važan u sezonskoj ishrani

U vreme kada organizmu nedostaju vitamini, maslačak predstavlja prirodni izvor svežih nutrijenata. Besplatan je, lako dostupan i jednostavan za pripremu. Ujedno je primer kako priroda nudi kvalitetne namirnice bez dodatnih troškova.

Važno je brati ga na čistim mestima, daleko od saobraćaja i zagađenja.


Maslačak je mnogo više od običnog korova. On je hrana, lek i simbol proleća. Kroz vekove je imao značajnu ulogu u ishrani naroda, posebno u periodima oskudice. Danas, kada se sve više okrećemo prirodnoj i sezonskoj ishrani, maslačak ponovo dobija zasluženo mesto na trpezi.

Korišćenjem svih delova biljke – od korena do cveta – maslačak pokazuje koliko priroda može biti darežljiva. Dovoljno je samo da je prepoznamo.